Skip to content Skip to sidebar Skip to footer

BLAGODATI INTEGRALNIH ŽITARICA

Nakon što je u 19. vijeku kamene mlinove za preradu žitarica zamijenila modernija tehnologija, čovjek je malo po malo počeo iz svoje ishrane isključivati cjelovite žitarice i počeo konzumirati sve veće količine rafiniranog, bijelog brašna. Da stvar bude gora, nije izbacio iz ishrane samo nerafinirano brašno pšenice, nego malo pomalo i heljdu, ječam, zob opasno narušivši ravnotežu pravilne ishrane koja je neophodna za naše zdravlje.

Bez obzira na cijenu crnog brašna, teško ćete pronaći hljeb koji je zamiješen od 100% integralnog brašna. Velika većina ima omjere 60:40 ili 40:20:20:20 ukoliko se miješaju još neke vrste brašna u korist onog bijelog. Stoga, iako je bolje da kupujete crni hljeb ili raženi ili kukuruzni, on će i dalje biti samo djelomično integralan. Daleko od toga da ne postoji 100% integralni hljeb, ali tražit ćete ga kao iglu u plastu sijena umjesto da ga lako nabavite u obližnjoj pekari po nižoj cijeni shodno cijeni crnog brašna.

 

Možda će najlakše rješenje biti da ga kod kuće sami spremate. Naoružajte se strpljenjem, za početak dok ne pogodite omjere koji potpuno odgovaraju vašem ukusu savršene poslastice. Danas ne morate ni mijesiti previše ako imate pekač hljeba koji će gotovo sav posao obaviti umjesto vas, a tijestu možete dodati i začine poput bosiljka, origana, vlasca ili kima, maslinovo  ulje umjesto običnog za aromu, komadiće maslina ili sjemenki.

Za razliku od hljeba, tjesteninu je već donekle lakše naći, iako je i ona često napravljena od samo djelomično integralnog brašna, kao i riža, koju ćete na policama naših trgovina naći u brdo „integralnih“ varijanti, a možda će jedna samo biti integralna, odnosno sa ljuskom i klicom, a sve druge ljuštene, samo ne polirane. Možda je zato u potrazi za 100% integralnim, odnosno cjelovitim proizvodima najbolje svratiti u specijalizirane trgovine eko hranom, gdje ćete naći veći broj integralnih proizvoda nego u običnim prodavnicama.

Trend povratka integralnim žitaricama nije toliko loš, makar bio samo trend. Osim što čuvaju naše zdravlje, cjelovite žitarice održavaju dobru liniju, ubrzavaju metabolizam i rad crijeva, a samim time olakšavaju probavu. Upravo se u ljusci žitarice nalazi najviše vlakana, minerala i vitamina od životne važnosti, koji smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti.

 

Najveći broj vlakana koja regulišuu metabolizam masti i šećera, tako što ograničavaju apsorpciju šećera koje konzumiramo drugom hranom, nalazi se upravo u ljuskama, kao i vitamini B grupe, u većim količinama B1, B6, vitamin E, magnezij i željezo, kalij, fosfor, kalcij, natrij, sumpor i mangan, cink i jod.

Klica koja se također odstranjuje rafiniranjem sadrži veliki broj antioksidanata koji nas štite od propadanja ćelija zbog uticaja otrova iz okoline. Njihova upotreba poznata je kroz pet milenija, za liječenje raznih zdravstvenih tegoba, povezanih sa djelovanjem slobodnih radikala. Klice imaju manje kalorija od sjemenki, a bogatije su proteinima, vitaminima, naročito vitaminom C i mineralima te fitohemikalijama od sjemenki. Ukoliko ih kupujete odvojeno od sjemenki, odnosno kao zasebnu namirnicu, posebnu pažnju obratite da su svježe.

Ne zaboravimo da nam cjelovite žitarice duže pružaju osjećaj sitosti te imaju nizak glikemijski indeks zbog čega povoljno djeluju na rad gušterače. Bogate su aminokiselinama koje, npr. sadrži maslinovo ulje te poput njega rastvara holesterol zahvaljujući linolinskoj kiselini i lecitinu.

Integralne žitarice uopšteno djeluju na zdravlje cijelog organizma jer mu vraćaju ravnotežu u onom izvornom obliku, kakav su nekada konzumirali ljudi na cijeloj planeti. Nesvarljiva vlakna ono su što treba našoj probavi kako bi pravilno funkcionisala, a osim u žitaricama, vlakna možemo naći i u grahoricama poput mahuna, zelenom lisnatom povrću i sl.

Integralne žitarice nećete morati duže kuhati od običnih, naročito one koje su pripremljene za brzo kuhanje, stoga nećete izgubiti ni na vremenu pripreme. Kada se naviknete na njihov pravi okus, teško ćete se kasnije vratiti „običnom“ okusu proizvoda spremljenima od bijelog brašna. I bolje, jer se ne kaže uzalud da su rafinirani, bijeli proizvodi ubojice i uzročnici mnogih bolesti 20. i 21. vijeka.

 

 

Go to Top