DA LI JE VAŠE SRCE ZDRAVO?

Angina pectoris je klinički sindrom uzrokovan ishemijom (slabom prokrvljenošću) srčanog mišića (miokarda), a karakteriše se osećajem bola i stezanja, ili pritiska u grudnom košu.

U tipičnim slučajevima, angina pektoris se pojačava pri naporu, a smanjuje se i nestaje u mirovanju, ili nakon primene nitroglicerina, ili sličnih preparata.

Angina pektoris nastaje kada potražnja srčanog mišića za kiseonikom premaši količinu koju mogu dostaviti srčane (koronarne) arterije. U najvećem broju slučajeva, angina pektoris nastaje usled suženja (stenoze), ili začepljenja (opstrukcije) koronarnih arterija uzrokovanog aterosklerotskim promenama.

Ređi uzroci angine pektoris mogu biti anemija, aortalna stenoza, arteritisi, poremećaji srčanog ritma i drugo.

Koji su simptomi i znaci angine pectoris?
vodeći simptom u angini pectoris je bol koji varira po intenzitetu od blagog stezanja do intenzivnog bola
bol, osim intenziteta, takođe nema ni tipičnu lokalizaciju, iako se najčešće oseća ispod grudne kosti i može se širiti u levo rame, ili niz levu ruku, ali i u leđa, donju vilicu, gornji deo trbuha, ili desnu ruku
glavni okidač za anginu pectoris je napor, dok u mirovanju obično nestaje
ostali faktori za nastanak angine su izlazak na hladan vazduh, obilni obroci i stres
napadi angine mogu varirati u učestalosti od nekoliko napada dnevno do isto toliko u godini
Svaku promenu kod simptoma angine pectoris trebalo bi veoma ozbiljno shvatiti. U ove promene spadaju: pojačavanje učestalosti, ili intenziteta napada, duže trajanje napada, smanjen prag tolerancije napada, ili pojava angine u mirovanju.

Angina pectoris koja menja svoje karakteristike naziva se nestabilna angina pectoris i može biti uvod u akutni infarkt miokarda.

Kako se postavlja dijagnoza angine pectoris?
Dijagnoza bolesti postavlja se na osnovu kliničke slike i sledećih analiza:

EKG (elektrokardiografija) često je normalan između dva napada. Za vreme napada EKG može pokazivati promene, ili poremećaje srčanog ritma.
EKG u opterećenju (ergometrija) – metoda za otkrivanje sumnjivih angina. Izvodi se na pokretnoj traci, ili biciklu.
Nuklearno-medicinske analize – scintigrafija srčanog mišića
Koronarna angiografija. Predstavlja zlatni standard u dijagnozi angine pektoris i podrazumeva snimanje krvnih sudova srčanog mišića uz ubrizgavanje kontrasta
Pri postavljanju dijagnoze angine pectoris od velike je važnosti otkriti faktore rizika koji sudeluju u nastanku aterosklerotskih promena, ili potenciraju pojavu angine.

To su: hipertenzija (povišen pritisak), anemija, dijabetes (šećerna bolest), hiperlipidemije (povišene koncentracije masnoće u krvi), bolesti štitaste žlezde, itd.

No Comments

Post a Comment