Za suočavanje sa stresnim situacijama odgovorni su adrenalin, noradrenalin kao i kortizol, a upravo je njihova ravnoteža ključna za pripremu tijela na opasnosti

Zahvaljujući radu nervnog simpatičkog sistema reakcije na stres kod svakog su individualne, zbog čega će jedni u stresnim situacijama biti otresiti i izbacivati negativnu energiju iz sebe, a drugi mirno čekati dok ne “puknu”. Iza psihičkih i fizičkih reakcija na stres stoji niz  hormona, među kojima su najvažniji kortizol, adrenalin i noradrenalin, piše Huffington Post.

Adrenalin

Epinefrin ili adrenalin je hormon kojeg luče nadbubrežne žlijezde nakon signala mozga da je u opasnoj, stresnoj ili uzbudljivoj situaciji na koju treba pripremiti tijelo.

Adrenalin je zajedno s noradrenalinom odgovoran za trenutne reakcije u vrijeme stresa, a odgovoran je za fright-fight-flight učinak (strah-borba-bijeg). Povećava dotok krvi u srce, srčani minutni volumen, ali i uopšte energiju. Mehanizam adrenalina u tijelu razvio se da bi ljude zaštitio od opasnosti koje im ugrožavaju život.

Kortizol

Taj steroidni hormon nastaje u kori nadbubrežne žlijezde, a nastaje kao rezultat stresa. On pomaže u održanju ravnoteže između količine tečnostie u tijelu i krvnog pritiska, a u optimalnim količinama kortizol je neophodan da bi preživjeli. Ipak, kao posljedica hroničnog stresa kortizol ima mnoštvo negativnih efekata, kao što je slabljenje imuniteta, povećanje nivoa šećera u krvi, smanjenje libida, ali i nastanka malignih bolesti.

Noradrenalin

Taj hormon prethodi adrenalinu, a prenosna je supstanca u nervnom sistemu. Zahvaljujući noradrenalinu dolazi do aktivacije mozga, povećanja koncentracije i pažnje, suženja krvnih sudova i proširenja zjenica. Noradrenilin je bitan i u mirnim stanjima, jer reguliše san i raspoloženje, pa prirodno povećanje tog hormona u krvi može biti znak bolesti nadbubrežnih žijezda.