IZLAZ IZ DEPRESIJE

Depresija sve više pogađa ljude koji žive ubrzanim tempom života. Karakteriše je gubitak interesa i značajna promjena raspoloženja kod oboljele osobe. Potrebno je obratiti pažnju na tretman jer bolest može biti prikrivena.

Depresija kod pojedinih bolesnika može izazvati gubitak apetita, dok kod drugih pacijenata ona biva opisana epizodama prejedanja, te značajnim uvećanjem tjelesne mase. Ishrana je vrlo važna kod ove bolesti jer pojedine namirnice mogu ulaziti u interakcije s lijekovima koje pacijenti uzimaju. Treba napomenuti da pacijenti koji uzimaju antidepresive moraju izbjegavati ribu iz konzervi, jetru, pivo, crveno vino te parmezan, budući da su to namirnice koje mogu ometati metabolizam lijeka u organizmu.

U većini slučajeva hrana utiče na raspoloženje tako da djeluje na unos i sintezu serotonina u ćelijama mozga. Serotonin je neurotransmiter odgovoran za postizanje osjećaja dobrog raspoloženja. Namirnice koje djeluju na smanjenje nivoa serotonina čine ljude manje raspoloženima, dok one koje povećavaju endogenu sintezu i njegov ulazak u ćelije mozga izazivaju porast raspoloženja kao i lijekovi koji se u tu svrhu uzimaju. Stoga pravilan odabir namirnica može vrlo uspješno djelovati u slučajevima depresije i ponekad čak pomoći da se medikamentna terapija smanji na minimum.

Preporučuje se upotreba hrane bogate ugljikohidratima, koji direktno djeluju smirujuće na organizam. Proteini, odnosno pojedini peptidi koji se iz hrane oslobađaju, mogu imati ekscitirajući podražaj na mozak tako da izostaje sedativni učinak. U ishrani oboljelih od depresije treba redovno u svakom obroku biti ugljikohidrata (tjestenina, krompir, riža, palenta, hljeb, žitarice, kolači), med i ne treba se suzdržavati od razumne upotrebe šećera. Tako je dokazano da šoljica čaja (matičnjak, đumbir) uvečer, zaslađena kašičicom meda pomaže kod depresivnih osoba u lakšem postizanju sna.

Ustanovljeno je nedavno da tvari poput folne kiseline koja se nalazi u tamnozelenom lisnatom povrću i mahunarkama znatno utiče na raspoloženje. Stoga se obrok sastavljen od blitve, špinata, leće, graška, boba, soje posebno preporučuje na svakodnevnim jelovnicima.

Kod depresivnih osoba vrlo je važna i koncentracija magnezija u krvi, a u kokosu je sadržana velika količina tog minerala. Magnezij se još i naziva antistresnim elementom. Uz magnezij preporučuje se i unos selena kojeg ima u  koštunjavom voću.

Jedino je za alkohol dokazano da nakon kratkotrajne euforije, koja slijedi neposredno nakon konzumiranja, nastupa depresija, te se preporučuje izbjegavanje svih vrsta alkoholnih napitaka.

 

Tags:
No Comments

Sorry, the comment form is closed at this time.