Kad bi se birala carica svih livada, šuma i pašnjaka, po svojoj važnosti, kruna bi sigurno pripala – koprivi.
Ova skromna, a istovremeno veličanstvena biljka sa žarećim žaokama na listovima i stabljici, kao da upravo zbog ljudi postoji.
Jer jedino čovjek može kuhanjem koristiti sve blagodati koprive.
Kad nebi na najmanji dodir izbacila iz svojih bodlji otrov bogat mravljom kiselinom i enzimima sličnim zmijskom otrovu, sigurno od nje već odavno nebi bilo traga, jer svojim izvanrednim ljekovitim svojstvima i svojom hranjivošću, idealna je hrana svim životinjama.
Za divno čudo, njene bodlje, kuhanjem postanu meke poput svile i dobijaju iscjeliteljsku moć.
“Kad bi vam netko rekao da smijete sakupljati samo jednu biljku, to bi trebala biti kopriva” (Maurice Messegue)
Koprivu svi poznajemo i ne treba je posebno opisivati.
Ono što nam je trenutno važno jest da je kopriva jedna od prvih pretproljetnih biljaka koje se pojavljuju već ispod snijega.
Ako znate mjesto gdje rastu koprive ili ih imate u svom vrtu, a sigurni ste da nisu zagađene pesticidima i ostalim pošastima “moderne poljoprivrede”, pođite ubrati zeleno-ljubičaste vrškove koji su već oformili listiće, ne čekajući toplinu sunca, kao većina biljaka.
Kopriva u istoriji
Kopriva je carovala svijetom još u najstarijim vremenima.
Već prvi narodi čim su upoznali vatru, otkrili su da se kopriva-žara kuhanjem pretvara u blago i ukusno jelo.
Iz starogrčkih knjiga i prvih pisanih tekstova saznajemo da se kopriva pripremala kao špinat ili se kuhala u supi kao zdravo jelo.
Postojao je izraz ” urticiranje” koji je označavao bičevanje koprivom, ali ne po kazni, već se urticiranjem liječila tifusna groznica i reuma.
Još i danas žene u narodu liječe artritis i reumu najjednostavnijim i najdjelotvornijim sredstvom – bolna mjesta i natečene zglobove išibaju grančicama koprive.
Za čudotvoran oporavak zaslužna je mravlja kiselina kojima obiluju koprivine žaoke.
Prije pojave zamrzivača u listove koprive umatalo se meso i riba, zbog njenog antibakterijskog djelovanja.
Kopriva kao lijek
Kopriva je u cijelom biljnom svijetu najbogatija željezom.
Kopriva snažno utiče na cijeli organizam i za nju se s pravom može reći da djeluje kao svestrani lijek.
Koristi se kod anemije, reumatizma, bolesti probavnih organa, ateroskleroze, migrene, bubrežnih bolesti…i još bezbroj manjih i većih poremećaja i bolesti.
Kod terapije koprivom, najčešće se koristi svježe iscijeđeni sok mlade koprive, kojim se postižu izvanredni rezultati.
Kod terapije reume i artritisa listovi i vršci koprive se kuhaju na pari, a za liječenje je zaslužan bor kojeg u samo 10 dkg koprive kuhane na pari ima više nego u terapijskoj dozi tabletama.
Posljednjih se godina kopriva sve više koristi za liječenje bronhitisa i peludne hunjavice.
Sok korijena i lista koprive pomiješan s medom u jednakim omjerima znatno olakšava tegobe kod hroničnog bronhitisa.
Prehrambene vrijednosti koprive
Koprivu zbog njene dostupnosti, izuzetne prehrambene i vitaminske vrijednosti ubrajamo u najkorisnije i najzdravije lisnato povrće.
Mladi listovi koprive u proljeće sadržavaju obilje C vitamina, karotina ( A vitamin), kalcija, vitamina K, B2 i pantenonske kiseline.
U biljci ima i bjelančevina, ugljikohidrata, masti, fosfora, željeza, bora i kremene kiseline.
Kopriva je prirodni polivitaminski koncentrat i njezino blagotvorno djelovanje na organizam je i naučno dokazano.
Recepti i jela s koprivom
Sirup od koprive
25 dkg svježih listova koprive
1 litra vode
1,5 kg šećera
Oprane svježe listove malo nasjeckati i preliti vodom.
Ostaviti poklopljeno da odstoji preko noći (ili oko 12 sati).
Listove izvaditi, sok iz njih dobro protisnuti kroz gazu i vratiti sok u tekućinu u kojoj su se koprive močile.
Tekućinu pomiješati sa šećerom i kuhati do gustoće sirupa.
Spremiti u staklene, dobro zatvorene boce i čuvati na hladnom mjestu.
Stari recept – Žaruša
Na oko 0.5 kg koprive dodaje se 3 – 4 češnja češnjaka i 2 žlice ulja, so po ukusu
U kipućoj vodi kuhati svježe koprive oko pola sata.
Staviti kuhane koprive u cjedilo da se dobro ocijede.
Koprivu sitno isjeckati.
Na vrelom ulju pržiti pripremljenu koprivu oko 1-2 minute, uz miješanje. Posoliti prema ukusu.
Bijeli luk koji smo prethodno sitno isjeckali, pomiješa se s gotovom vrućom koprivom i odmah servira.
Može se poslužiti kao prilog uz pire-krumpir i budimo sigurni da imamo jedan izuzetno hranjiv, kompletan obrok.
Supa od koprive
Uobičajeno korjenasto povrće za supu (mrkva, peršin, celer) izrežite na manje komadiće i kratko prepecite na ulju.
Zalijte vodom i dodajte 2 šake vrškova od koprive.
Kuhajte dok korjenasto povrće nije napola mekano, pa posolite, dodajte 2 žlice riže i kuhajte do kraja.
