Kad se spomene zavisnost, obično pomislimo na alkohol, nikotin, opojne droge i analgetike, no predmeta zavisnosti ima mnogo više. To mogu biti namirnice poput ugljikohidrata (čokolada i drugi slatkiši), uređaji (telefon, računalo) i aktivnosti (kupovanje, seks, nasilje te razni oblici riskiranja).
Zavisnost
Zavisnici o kocki i bilo kojem drugom obliku riskiranja u stvari su ovisni o efektu hormona koji djeluju na mozak tokom upražnjavanja zavisnosti.
Zavisnost može stvoriti sve što može izazivati prijatno osjećanje i što nam može nedostajati kad nam nije na raspolaganju. Ljudi su zavisni o onome što im pruža prijatan osjećaj kad je prisutno, a bol kad je odsutno. Bez obe komponente, ugodnosti i boli, nema zavisnosti. Bol o kojoj govorimo zove se apstinencijska kriza i ona je ključ shvaćanja zavisnosti.
Ko je zavisan o kockanju, Internetu, alkoholu ili nikotinu, ima mogućnost snagom volje prestati uzimati svoju drogu, ali nema mogućnost izbjeći apstinencijsku krizu! Kad bi to bio u stanju, ne bi uopšte bio zavisan. Upravo je u apstinencijskoj krizi razlika između zdravih ljudi koji povremeno uplate tiket u kladionici i zavisnika, koji to moraju činiti svakodnevno, da bi novom dozom ublažili bol.
Kako nastaje zavisnost
Kakva osoba uopšte postaje zavisnik? Prije svega, kod svakoga mora postojati barem djelić genetske predispozicije koja uvjetuje potrebu za jakim podražajima te nisku toleranciju na bol kakvu izaziva apstinencija. Mozgovi zavisnika različiti su od nezavisničkih, i po strukturi i fiziologiji, upravo što pod različitim uslovima luče i koriste hormone prijatnih osjećanja, iznad svih dopamin. Američka i njemačka istraživanja pokazala su da sve zavisnosti, i one koje podrazumijevaju uzimanje supstanci, i one koje se odnose na aktivnosti poput kupovanja ili kockanja, imaju jednake fiziološke temelje.
Dobijanje na kocki, čin kupovanja ili seksualnog odnosa izazivaju biohemijske promjene u istim dijelovima mozga koji su podraženi kad čovjek uzima jake droge. U svakom slučaju, u mozgu dolazi do lučenja većih količina dopamina, moždane supstance koja stvara osjećaj zadovoljstva, ali i sudjeluje u razvoju zavisnosti. Osim toga, mora postojati i barem jedan od sljedećih faktora:
- tuga ili depresija, za koju osoba otkriva da je može ublažiti uz pomoć neke tvari ili postupka
- visok stepen radoznalosti koji osobu tjera da kuša nešto što može izazvati zavisnost
- jak pritisak okoline na osobu, obično vršnjaka, tako da joj se pripadnost grupi uslovi činjenjem nečega, npr: pijenjem, pušenjem ili kockanjem
Ovaj posljednji faktor je najopakiji i najzastupljeniji. Jak protuzavisnički uticaj porodice i škole može dio mladih zaštititi od zavisnosti, ali nije sva omladina jednako prijemčiva na uticaj starijih i autoriteta. Dio mladih podložniji je uticaju vršnjaka i ne sluša glas onih s kojima se ne može poistovijetiti.
Zavisnost o kockanju i šopingu
Neke zavisnosti temelje se na potrošnji novca ili riskiranju s novcem ili imovinom. Potrošnji novca, kupovini kao drogi, češće pribjegavaju žene, no novija istraživanja pokazuju da su muškarci neznatno manje ugroženi. Navodno je ženama usađeno skupljanje materijalnih dobara, dok su muškarci oduvijek više bili okrenuti lovu, kao opasnijoj i riskantnijoj aktivnosti. Stoga muške zavisnosti imaju veze s opasnošću u većoj mjeri nego ženske. Kockanje u raznim oblicima tipična je manifestacija muške potrebe za neizvjesnošću i koketiranjem s opasnošću.
Zavisnici o kockanju nisu samo tipovi koji su opsjednuti kockarnicama i kladionicama, nego i mnogi od “hrabrih” biznismena i trgovaca. Kako kockanje može izazvati zavisnost? Kao i druge adiktivne stvari – kroz uticaj na mozak i centralni nervni sistem. U trenucima kockanja kod zavisnika dolazi do aktivacije centralnog nervnog sistema i snažnih fizioloških promjena. Raste nivo hormona stresa i blaženstva, diže se krvni pritisak, srce ubrzano kuca, a koža postaje podražljivija.
Zavisnici o kocki i o bilo kojem drugom obliku riskiranja zapravo su zavisni o učinku raznih hormona koji djeluju na mozak tokom upražnjavanja zvisnosti. Ako ne postoji mogućnost većeg dobitka i gubitka, zavisnički se mozak ne aktivira u dovoljnoj mjeri. Međutim, kad je u igri novac ili neka druga veća vrijednost, dolazi do snažnih elektrohemijskih procesa u mozgu već pri razmišljanju o predstojećem kockarskom činu. Nastavlja se …..
