HRANA PROTIV TUGE, NAPETOSTI I BIJESA

Sa svih strana smo zatrpani dijetama, ali nijednoj od njih nije primarni cilj nahraniti naš mozak; sve se te dijete bave sabiranjem kalorija ili analizom sastava namirnica.

Četiri osnovne emocije

Ako nam je ishrana siromašna supstancama koje su odgovorne za sintezu određenog neurotransmitera, jasno je da će i emocija koju taj neurotransmiter podržava biti slabija.

– Postoje četiri osnovne ljudske emocije: sreća, napetost, tuga i ljutnja, za koje su najodgovorniji neurotransmiteri: dopamin, noradrenalin, serotonin i GABA. Zbog toga je i hrana podijeljena u četiri grupe, zavisno o vrsti neurotransmitera koji stvara u mozgu, i još jednu – petu grupu, koja ima najveću vrijednost jer su te namirnice dobrodošle u bilo koje doba i za vrijeme trajanja bilo koje emocije.

U prvu grupu spadaju namirnice koje daju mogućnost lakše i brže sinteze dopamina u mozgu, neurotransmitera koji je svojevrsni stabilizator te uspostavlja harmoniju u mozgu. Ove namirnice možemo nazvati i “srećofilnima”, jer za njima posežemo kada smo sretni. U njih spadaju voće i povrće, te nema slađa i djelotvornija deserta za produžetak emocije sreće od npr. banana i jagoda.

Povrće je bogat izvor zaštitnih tvari kao što su minerali i vitamini koji potpomažu sve hemijske procese i omogućuju oporavak organizma za nove cikluse emocija koji se neprestano izmjenjuju. Paradajz, jabuka, borovnica, trešnja ili šljiva posebno su zdrave za naše tijelo, a kada su zdrave za tijelo, sasvim sigurno imaju i poželjan učinak na naš duh, odnosno, donose nam vedrinu i optimističan pogled na život.

“Anksiofilne namirnice”

Druga grupa namirnica potiče sintezu noradrenalina, neurotransmitera odgovornog za energetski učinak, pa nam daju volju, polet, tjeraju nas na aktivnost te ih je potrebno konzumirati u stanju napetosti ili bezvoljnosti. Među “anksiobofilne” namirnice spadaju namirnice pretežno proteinskog tipa kao što su soja i leće. Crveno meso kao što je divljač i govedina ima jači adrenalinski učinak i ako se s njima pretjera, može potaknuti i nastanak agresivna ponašanja ili bijesa. Bolji je odabir proteinske namirnice, kao što su mahunarke, jer u sastavu ima više proteina koji je polazna stanica i za sintezu serotonina uz noradrenalin pa dobivamo sinergički učinak na bolje raspoloženje i otklanjanje bezvoljnosti.

Treća grupa ili namirnice serotoninskog tipa su one koje su ishodišna supstanca za nastanak serotonina kojeg se naziva i hormonom sreće. Ovdje spadaju žitarice, masnoće i slatkiši, koji se mogu nazvati “tugofilne” namirnice, jer za njima instinktivno posežemo u stanjima tuge. Četvrta grupa ili namirnice GABA, tipa su ishodišne tvari za nastanak neurotransmitera koji je svojim blagotvornim djelovanjem dobrodošao kod emocije bijesa. U “ljutofilne” namirnice spadaju mliječni proizvodi; kao što je jogurt..

Nadalje, peti element čine voda, sjemenke, med i mrkva i oni su uvijek dobrodošli u ishrani. Voda je namirnica koja se ne smije ograničavati, a idealna je količina 1,5 do 2 l dnevno. Bez obzira na emocije, vodu je potrebno piti, jer ona spada u univerzalne namirnice od koje je uz masnoće, građen naš mozak. Sjemenke su pune zdravih, nezasićenih masnih kiselina u kojima su otopljeni vrijedni vitamini, potrebni za rast i regeneraciju naših reproduktivnih organa, ali je još važnije njihovo djelovanje na obnovu i funkcioniranje ćelija mozga.  O medu ne treba puno govoriti, a mrkva je namirnica koja ima nula posto masnoća, i uz njenu ljekovitost, čini je jedinstvenom u sposobnosti detoksikacije, jer u sebe upija štetne tvari iz našeg probavnog sistema.